Prof. dr Duško Vejnović, Od znanja do bezbjednosti: Fakultet bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci kao temelj defendološke zaštite, odbrane i bezbjednosti Republike Srpske

U dinamičnom svijetu XXI vijeka, pitanja bezbjednosti zaštite i odbrane (defendologije) predstavljaju jedan od ključnih izazova za svaku državu i društvo. Republika Srpska, kao konstitutivni entitet zajednice Bosne i Hercegovine, nije izuzetak u ovom globalnom trendu. Naprotiv, specifičnosti njenog geopolitičkog položaja, istorijsko nasljeđe i savremeni bezbjednosni izazovi predstavljaju jedinstveni kontekst u kojem pitanja zaštite, odbrane…

Read More

Doc.dr Bojan Macuh, Maribor, STUBOVI SVETA: ZAŠTO JE BUDUĆNOST ČOVEČANSTVA U RUKAMA ŽENA?

U prošlosti su uloge žena često bile strogo ograničene, dok su danas njihovi doprinosi višedimenzionalni. Žena u savremenom društvu više nije zarobljena u izboru „ili-ili“, već često spaja svetove koji su nekada bili tuđi jedan drugom. Žene predstavljaju ogroman udeo radne snage i ključne su potrošačice i preduzetnice. Istraživanja pokazuju da veća uključenost žena na…

Read More

Prof. dr Braco Kovačević, KONTRAKULTURA: STUDENTSKI I HIPI POKRET (2)

Značajani kontrakulturni pokreti iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji su ostavili vidnog traga na mnogim područjima društvenog i duhovnog života, su studentski i hipi pokret. Studentski pokret se pojavio 60-tih godina sa svojim poznatim stavovima osporavanja: vrijednosti potrošačkog druŠtva i postojećeg načina proizvodnje (kapitala), osporavanja sistema obrazovanja, oblika građanske porodice i braka, sistema racionalnosti i…

Read More

Prof. dr Duško Vejnović, BOSNA I HERCEGOVINA-ISTORIJSKI TRANZIT U RAZLIČITIM IZAZOVIMA-političkim, ekonomskim, kulturnim, socijalnim i moralnim

Političke (nacionalne) i kulturne (vjerske) podjele su prepoznatljiva obilježja u Bosni i Hercegovini i poslije završenih izbora 2022.godine, što predstavlja ozbiljan problem za stvaranje građanskog (civilnog) društva za duži vremenski period. Naša istorija, istorija BiH bila je dominantno vojna i diplomatska, a ne ekonomska i kulturna. Ovdje se bez prijatelja mora, ali bez neprijatelja ne…

Read More

Prof.dr Nedžad Bašić, KOMPOSTIRANJE NAŠE SAVJESTI-SAVJEST JE NAJVEĆI PROGONITELJ

Svima nama “gadljiva je naša ravnodušnost prema stranačkom despotizmu, gde se sve rješava podmićivanjem, vezama, političkom intervencijom, korupcijom i nepotizmom“. Teško nam je i ponižavajuće živjeti u „državi zgaženih vrednosti… u kojoj je instaliran „nakazni izborni sistem“ koji omogućuje „bezobzirnu manipulaciju institucijama sistema, selektivnu upotrebu zakona, stavljanje medija, akademskih i naučno-kulturnih institucija i pravosuđa pod…

Read More

Prof. dr Braco Kovačević, GEOPOLITIKA UNILATERALIZMA I MULTILATERALIZMA

Sukob između Zapada i Rusije u proksi ratu u Ukrajini, predstavlja geopolitički sukob različitih pogleda na svijet koji se kompeticijski i antagonistički snažno suprostavljaju jedni drugima. Taj sukob je zapravo sukob civilizacija koji se reflektuje i kao geopolitički sukob između unilateralizma i multilateralizma. Geopolitika Zapada se temelji ne samo na sili, nego i na propagandnom…

Read More

Prof. dr Duško Vejnović, MEĐUNARODNA DIMENZIJA AUTORITARNOG POPULIZMA

Međunarodna dimenzija autoritarnog populizma manifestuje se kroz specifičan odnos prema globalnim institucijama i međunarodnoj saradnji. Populisti konzistentno kritikuju međunarodne organizacije kao nelegitimna ograničenja nacionalne suverenosti. Evropska unija je primarna meta u evropskom kontekstu, a slične kritike usmjerene su prema Ujedinjenim nacijama, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, pa čak i NATO-u. Brexit predstavlja možda najdramatičniji primjer ove logike…

Read More

Prof. dr Braco Kovačević, 2. RAZARANJE PRIRODE: INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I PRIRODA

Do pojave industrijske revolucije, čovječanstvo se nije, a zbog nedovoljne naučne i tehnološke razvijenosti, i nije moglo, suočiti sa ekološkim problemima i ekološkom krizom kao globalnim problemima. Ekološka devastacija prirode je imala lokalno obilježje tako da je priroda uspješno rješavala probleme samoreprodukcije. Sa industrijskom revolucijom i mašinskom proizvodnjom, kao i sa razvojem industrijalizacije i urbanizacije,…

Read More

Душанка Слијепчевић, ДРУШТВЕНИ УЗРОЦИ ДЕПРЕСИЈЕ И АНКСИОЗНОСТИ (МЛАДИХ) ЉУДИ

Пандемија корона-вируса изазвала је повећану бригу о менталном здрављу, посебно у пост-ковид фази третирања посљедица на психо-физичком нивоу личности. Сходно томе, повећао се и број медијских написа односно информативних портала са препорукама ношења терета анксиозности и депресије, као савремених пратилаца свакодневног стресног живота (младих) људи. Стрес је акутно стање дисбаланса личности током суочавања са неповољним…

Read More