Poslijeratni razvoj Bosne i Hercegovine obilježen je stalnom napetošću između izvornog dejtonskog sporazuma i kasnijih procesa preraspodjele političke i institucionalne moći. Ta preraspodjela nije tek tehničko pitanje funkcionalnijeg upravljanja, nego jedno od središnjih političkih pitanja savremene Bosne i Hercegovine. U njenoj osnovi nalazi se trajni spor oko toga da li je stabilnost zemlje moguće očuvati…
Slovenija se suočava s paradoksom: ljudi se veoma često žale na niske plate, skupoću i loše uslove rada, dok poslodavci sve češće traže radnike u Nepalu, Indiji i na Filipinima. Naravno, ne možemo tvrditi da Slovenci ne žele da rade i da nisu vredan narod. Moramo se zapitati zašto rad za mnoge domaće stanovnike više…
Za čitav tekst, kliknite ovdje. Zašto se čovjek ne buni protiv nepravde, laži, korupcije, propagande, sopstvenog omolovažavanja i licemjerstva koje ga okružuje i čini mu njegov život preteškim da bi imao ikakvu nadu da će mu to otvoriti bolju perspektivu u vremenima koja dolaze? Zašto se čovjek ne buni protiv sopstvenog siromaštva, gladi i bezperspektivnosti…
Prvi svjetski rat je počeo austrougarskom objavom rata Srbiji 28. jula 1914. godine, i trajao je do 11. novembra 1918. godine. Tog dana je potpisano primirje između Njemačke i sila Antante. Sa Njemačkom je potpisan Mirovni ugovor, poznat pod nazivom Versajski ugovor, 28. juna 1919. godine. Početkom Prvog svjetskog rata završava „bel epok“, period „lijepog…
Bosna i Hercegovina predstavlja jedan od najsloženijih ustavnopravnih i političkih poredaka u savremenoj Evropi. Ta složenost nije rezultat postepene i organski razvijene ustavne evolucije, nego kompromisnog mirovnog aranžmana nastalog s primarnim ciljem zaustavljanja rata. Zbog toga temeljna napetost bosanskohercegovačkog ustavnog poretka proizlazi iz činjenice da je njegov institucionalni dizajn prvenstveno bio usmjeren na stabilizaciju duboko…
Kada je 7. novembra 1975. godine osnovan Univerzitet u Banjoj Luci, malo ko je mogao predvidjeti kakvu će ulogu ta ustanova imati u životu grada, regije i čitavog srpskog naroda s ove strane Drine. Tada je to bio drugi univerzitet u Bosni i Hercegovini i petnaesti u Jugoslaviji. U prvoj akademskoj godini imao je nešto…
Jedna od najozbiljnijih posljedica populističke logike političkog predstavljanja jeste način na koji ona mijenja status opozicije u demokratskom poretku. U standardnom demokratskom razumijevanju opozicija nije smetnja sistemu, nego njegov sastavni dio. Ona omogućava kritiku vlasti, nudi alternativu, artikuliše različite interese i, što je posebno važno, održava stvarnu mogućnost smjene vlasti kao centralni element demokratske legitimnosti….
U klasičnom demokratskom razumijevanju kampanja je vremenski ograničen period političke mobilizacije koji prethodi izborima. U tom periodu akteri intenzivnije predstavljaju svoje programe, kritikuju protivnike, nastoje pridobiti podršku birača i oblikovati javnu debatu u svoju korist. Nakon izbora, barem načelno, nastupa faza upravljanja, u kojoj bi fokus trebalo da bude na institucijama, javnim politikama i odgovornosti…
Gdje ideš, čovječe? Kuda ideš? Stvarno, gdje i kuda ide čovjek, odnosno kuda ide čovječanstvo? U Armagedon, Raj, ili..? Kada je u pitanju diskurs o tome kakva će nam budućnost biti, u istoriji su se pojavljivala različita gledišta, pozitivna, ali i negativna, odnosno pozitivne utopije, i negativne utopije. Teoretičari pozitivne utopije su vjerovali da će…
