Bosna i Hercegovina predstavlja jedan od najsloženijih ustavnopravnih i političkih poredaka u savremenoj Evropi. Ta složenost nije rezultat postepene i organski razvijene ustavne evolucije, nego kompromisnog mirovnog aranžmana nastalog s primarnim ciljem zaustavljanja rata.
Zbog toga temeljna napetost bosanskohercegovačkog ustavnog poretka proizlazi iz činjenice da je njegov institucionalni dizajn prvenstveno bio usmjeren na stabilizaciju duboko podijeljenog postkonfliktnog društva, a tek potom na izgradnju funkcionalne, demokratski konsolidovane i politički integrisane zajednice. Iz te početne logike proizlaze i mnoge kasnije poteškoće: sistem koji je trebalo da spriječi dominaciju jednih i strah drugih istovremeno je institucionalizovao podjele, usporio političko odlučivanje i otežao formiranje zajedničkog demokratskog horizonta. Ustav Bosne i Hercegovine nije nastao kao izraz već postignutog društvenog i političkog jedinstva, nego kao pravni okvir za upravljanje dubokom podijeljenošću.
Za čitav tekst, kliknte ovdje.