Prof.dr Duško Vejnović, TRANZICIJA KLASIČNE ORGANIZACIJE U ORGANIZACIJU ZNANJA

Nova ekonomija podrazumijeva postojanje “nove” organizacije, koja će svojom strukturom moći odgovoriti na promjene u okruženju, mora biti fleksibilna da bi se prilagođavala promjenama u hodu. Takva organizacija zahtijeva “plići” pristup u strukturisanju, a nasuprot njih su klasične organizacije sa duboko ukorijenjenom strukturom, nesposobna za brze reakcije koje zahtijevaju dinamične promjene trendova na tržištu. Ovakav […]

Continue Reading

Prof. dr Boro Tramošljanin, RAZLIČITE SOCIOLOŠKE INTERPRETACIJE DRUŠTVENE MOĆI

U odnosu na fenomen vlasti čemu sociolozi nisu posvetili dovoljnu pažnju društvena moć je došla u epicentar njihovog interesovanja.Za ilustraciju ćemo apostrofirati sledeće sociologe koji su relevantni u pogledu elaboracije društvene moći. Braco Kovačević na pregnantan način čini distinkciju moći u filozofskom i sociološkom pogledu.U filozofskom smislu razlikuje tri modaliteta moći: 1.Moć kao puka moć […]

Continue Reading

Najava knjige, Treća misija: Univerzitet kao prostor društvenog učenja – odabrane teme iz Projekta

Publikacija/knjiga Treća misija: Univerzitet kao prostor društvenog učenja – odabrane teme iz Projekta koja je u štampi, predstavlja rezultat višegodišnjeg promišljanja o sudbini univerziteta u savremenom društvu. Nastala je iz duboke potrebe da se artikuliše ono što mnogi od nas koji radimo na univerzitetima osjećamo, ali rijetko imamo priliku sistematično izreći: da je visoko obrazovanje […]

Continue Reading

Проф. др Брацо Ковачевић, УСТАШКИ ПОКОЉ СРБА У БАЊА ЛУЦИ

Седмог фебруара 1942. године се на подручју Бања Луке, у једном дану, догодио један од највећих злочина Другог свјетског рата. Учиниле су га усташе Независне Државе Хрватске. Клеро-усташки црквени и државни врх у Бања Луци, којег су чинили Виктор Гутић, фра Мирослав Филиповић-Мајсторовић и још неколицина усташа, донио је одлуку да се масакр над Србима […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, UPRAVLJANJE ZNANJEM – IZAZOV BUDUĆNOSTI

Izraz znanje koristi se dosta površno, kao sinonim za informacije, podatak, inteligenciju ili mudrost. Da bi u potpunosti razumjeli znanje, trebamo definisati termine: podatak i informacija. Podatak predstavlja objektivni (međusobno neosporan) prikaz o nekom zbivanju ili stvari. Podatak je vidljiva razlika između alternativnih stanja i sistema. U ekonomskom kontekstu ga najčešće koristimo za strukturni zapis […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, ZNANJE POSTAJE OSNOVNA ŽIVOTNA POTREBA

Veoma često u domaćim medijima, kada se raspravlja o privrednim temama, često možemo pročitati ili čuti riječi znanje i upravljanje znanjem. U kontekstu tih rasprava sve više se ističe uloga znanja, kao bitna mogućnost u rješavanju problema u privredi današnjice. Slično je i sa naučnim skupovima, na kojima se raspravlja o savremenom menadžmentu, na kojima […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, ZNANJE I INTELEKTUALNI KAPITAL U FUNKCIJI RAZVOJA

Krajem devedesetih godina prošlog vijeka, i na prostorima Bosne i Hercegovine se sve više osjećao trend globalizacije i snažni vanjski uticaji i pritisci koji utiču na poslovne subjekte u privredi. Suočeni smo s konkurencijom na svim područjima poslovanja, i poslovni subjekti su prinuđeni koristiti sva svoja dobra i raspoložive potencijale. Ovaj pogled i osvrt nastao […]

Continue Reading

Doc. dr. mag. Bojan Macuh, Maribor, POTREBNO JE POZNAVATI ISTINU

Krajem januara 2026. navršila se 81 godina od kada su savezničke trupe oslobodile koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, u blizini Krakova na jugu Poljske. Prema podacima Memorijalnog muzeja holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama (USHMM), nacisti su između 1933. i 1945. uspostavili približno 42.500 logora i geta. Ukupan broj žrtava nacističkog režima procenjuje se na oko 11 do […]

Continue Reading

Prof.dr Vaso Bojanić, TIMOVI SU NOSIOCI PROMJENA U NAUCI I EKONOMIJI

Informaciona pismenost uključuje efektivno i efikasno pristupanje informacijama, evaluaciju informacija na kritički način i korišćenje informacija na tačan i kreativan način. Svijet se umrežava velikom brzinom i ekonomija povećava potrebu za kulturnom pismenošću. U novoj ekonomiji, gde su na sceni interakcije, savezništvo i konkurencija u svijetu, primat je znanje, razumijevanje i poštovanje različitih kultura.Za doživotno […]

Continue Reading