Časopis Defendologija, br. 57
Poštovani čitaoci, Pred vama je novi broj časopisa „Defendologija“, naučnog i stručnog časopisa posvećenog pitanjima…
Časopis Defendologija, br. 57
Poštovani čitaoci, Pred vama je novi broj časopisa „Defendologija“, naučnog i stručnog časopisa posvećenog pitanjima zaštite, odbrane, bezbjednosti i savremenih društvenih izazova. I u ovom broju Defendologija nastavlja svoju prepoznatljivu programsku orijentaciju: da kroz multidisciplinarni, naučno utemeljen i društveno odgovoran pristup otvara pitanja koja su od značaja za razumijevanje države, društva, prava, bezbjednosti, ljudskih prava,…
Prof. dr Sadmir Karović, PRAVOSUDNA I APSOLUTNA ISTINA: NORMATIVNA I ČINJENIČNA ISTINA
Pitanje istine uvijek je bilo predmet brojnih intrigantnih rasprava u stručnim i naučnim krugovima, tj. da li je cilj krivičnog postupka spoznaja istine, te da li je pravilnom primjenom prava moguće dostići spoznaju o istini koja se odnosi na neki konkretan događaj (krivičnu stvar) iz prošlosti. Intencija pokretanja i sprovođenja konkretnog krivičnog postupka jeste da…
Saopštenje za javnost 29.06.2026
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo. Saopštenje za javnost 29.06.2026
Prof. dr Duško Vejnović, Politička (ne) kultura kao prepreka demokratskoj konsolidaciji u BiH
Demokratska konsolidacija ne zavisi samo od ustavnih rješenja, izbornih procedura i formalne raspodjele nadležnosti. Ona podjednako zavisi i od političke kulture, odnosno od načina na koji društvo razumije politiku, legitimitet, dijalog, sukob, kompromis i javnu odgovornost. U Bosni i Hercegovini upravo se na tom planu otvara jedna od najdubljih prepreka stabilnijem demokratskom razvoju. Problem nije…
Prof. dr Duško Vejnović, Populizam i delegitimizacija opozicije
Jedna od najozbiljnijih posljedica populističke logike političkog predstavljanja jeste način na koji ona mijenja status opozicije u demokratskom poretku. U standardnom demokratskom razumijevanju opozicija nije smetnja sistemu, nego njegov sastavni dio. Ona omogućava kritiku vlasti, nudi alternativu, artikuliše različite interese i, što je posebno važno, održava stvarnu mogućnost smjene vlasti kao centralni element demokratske legitimnosti….
Prof. dr Duško Vejnović, MORAL I POLITIKA – SUKOB INTERESA
Jedno od najprepoznatljivijih obilježja populističke logike političkog predstavljanja jeste moralizacija politike. Pod tim se ne misli na legitimnu etičku dimenziju političkog života, niti na činjenicu da politika uvijek sadrži pitanja pravde, odgovornosti i dobra zajednice. Problem nastaje onda kada se čitav politički prostor svede na moralnu binarnost, u kojoj jedna strana personifikuje vrlinu, a druga…
Prof. dr Duško Vejnović, PROTAGONISTI POPULIZMA KAO NEPRIJATELJE NARODA ČESTO VIDE “MANJINE, MEDIJE, SUDOVE I MEĐUNARODNE INSTITUCIJE”
Jednom kada se uspostavi osnovna populistička podjela između naroda i elite, politička logika zahtijeva njeno dalje razrađivanje. Nije dovoljno tvrditi da je narod ugrožen; potrebno je precizirati od koga je ugrožen. Upravo tu nastupa druga važna dimenzija populističkog predstavljanja: konstrukcija „neprijatelja naroda“. Ova figura ima presudnu političku funkciju, jer omogućava da se apstraktna ideja izdaje…
Prof. dr Duško Vejnović, KONSTRUKCIJA POPULIZMA “NARODA” I “ELITE”
U središtu populističke politike nalazi se specifičan način predstavljanja političke zajednice. Populizam ne polazi od društva kao složenog i pluralnog skupa grupa, interesa, identiteta i uvjerenja, nego od simbolički pojednostavljene slike u kojoj se politička stvarnost organizuje oko jedne velike podjele: s jedne strane nalazi se „narod“, a s druge „elita“. Ta podjela nije neutralna…
Doc. dr mr Bojan Macuh, Maribor, SAVREMENA TEHNOLOGIJA KAO MOST IZMEĐU GENERACIJA
Glavna svrha telekomunikacione tehnologije kod starijih osoba jeste omogućavanje slobodnog i kvalitetnog života u starosti, kao i što dužeg boravka u sopstvenom okruženju. Istovremeno, telefon predstavlja glavno sredstvo za sprečavanje usamljenosti i socijalne isključenosti. Naime, telefon omogućava kontakt sa rođakom ili prijateljem kada neposredna komunikacija nije moguća i time produžava aktivnost starijih ljudi u društvu,…
Prof. dr Ostoja Barašin, RIZICI I BEZBJEDNOSNI IZAZOVI SAVREMENOG DRUŠTVA
Prošlo je više od osam decenija od bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. Od tada su se stvari još više iskomplikovale, pojačavajući rizike i bezbjednosne prijetnje što je dovodelo u pitanje naš opstanak. Što su rizici i na koji način oni manifestuju svoju lokalnu, regionalnu i globalnu dimenziju? Pojedinci, društvene grupe pa i cijela…
