Prof.dr Vaso Bojanić, CERN –NAJVEĆI EKSPERIMENT U ISTORIJI ČOVJEČANSTVA

Evropska laboratorija za fiziku čestica ili CERN, najveća je istraživačka laboratorija na svijetu. Na izgradnju CERN-a, najvećeg eksperimenta u istoriji čovječanstva, potrošeno je 10 milijardi evra, i on je udružio čitav svijet u fundamentalnom istraživanju svemira i temeljnih pitanja o ljudskom postojanju. Najvažniji projekt CERN-a je veliki hadronski sudarač, Large Hadron Collider (LHC), koji je […]

Nastavi čitati

Prof. dr Sadmir Karović, MALOLJETNIČKO KRIVIČNO PRAVO: MALOLJETNICI/DJECA KAO IZVRŠIOCI I (ILI) ŽRTVE KRIVIČNIH DJELA

Posebnu pažnju naučne, stručne ali opšte javnosti zavređuju maloljetnici, odnosno djeca kao izvršioci i (ili) oštećeni (žrtve) izvršenja određenih krivičnih djela, prije svega zbog njihove starosne dobi. Nekoliko događaja iz bliske prošlosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini, predstavljaju krajnji alarm za zakonodavca u kontekstu propisivanja adekvatne institucionalne državne (re)akcije na ovaj kriminalitet, s obzirom […]

Nastavi čitati

Prof.dr Boro Tramošljanin, Uzroci i posljedice siromaštva u Bosni i Hercegovini

Siromaštvo je jedan od onih društvenih fenomena koji je predmet interesovanja brojnih društvenih nauka. Među njima sociologija pokazuje posebno interesovanje za pomenuti fenomen. Retrospektivno posmatrano siromaštvo je esencijalna komponenta društvene stvarnosti, što će reći da je neprekidni pratilac ljudske istorije, od prvobitne zajednice,do modernog postindustrijskog društva.To znači da je siromaštvo staro koliko i društvo u […]

Nastavi čitati

Prof. dr Duško Vejnović, POLITIČKA (NE) KULTURA U BOSNI I HERCEGOVINI I DUH PALANKE PRITISKAJU TEK ZAČETI PLURALIZAM IDEJA

Politička kultura u najširem smislu podrazumijeva onaj dio opšte kulture jednog društva (ili njegovih dijelova) koji obuhvata sistem vrijednosti, uvjerenja, stavova, stilova, simbola, sklonosti i obrazaca ponašanja u odnosu na politiku i politička pitanja, odnosno ona pitanja koja se odnose na opšte uslove zajedničkog života u jednom društvu (za naše prilike u dejtonskoj Bosni i […]

Nastavi čitati

Prof. dr Braco Kovačević, SJEĆANJE NA DIMITRIJA TUCOVIĆA

Na današnji dan, 20. novembra1914. godine je u tridesettrećoj godini poginuo – Dimitrije Tucović. Dimitrije Tucović je rođen 13. maja1881. godine u svešteničkoj porodici u Gostilju na Zlatiboru kod Užica. U Užičkoj gimnaziji – realki, Tucović se, u poslednjoj deceniji XIX vijeka, upoznaje sa socijalističkim idejama. Godine 1899. iz Užica prelazi u Beograd da završi […]

Nastavi čitati

Prof. dr Duško Vejnovič, NEODGOVORNOST I POLITIKA NEOLIBERALIZMA RUŠI DEJTONSKU BiH

Političari u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini narode zabavljaju sporednim stvarima i na taj način manipulišu demokratijom na isti način kako su to činili sa tržištem i privatizacijom koja je završila kao velika pljačka društvenog bogatstva u interesu pojedinaca i grupa. „Inteligentna manjina“ vlada i vodi zemlju u interesu, kako saopštava, cijelog naroda uz […]

Nastavi čitati

Prof.dr Nedžad Bašić, POSLUŠNOST I POBUNA HOMO SAPIENSA (II)

Između apsolutne i apstrakne slobode velikih i moćnih, koja ne znači ništa drugo do odsustvo razuma i pravde, i pobune slabih i nemoćnih, što redovito nosi treperenje bezumlja, homo sapiens neminovno postaje saučesnik i nijemi svijedok oktroisanog zla, u kojem svi pravni i moralni principi nestaju, što čini svijet razuma i stvarnosti drugačijim i nestvarnim. […]

Nastavi čitati

Prof. dr Braco Kovačević, SJEĆANJE NA ANTONIJA GRAMŠIJA

Osmog novembra se navršava tačno devedeset i sedam godina kako je talijanski intelektualac Antonio Gramši uhapšen, a osamnaestog novembra se navršava devet decenija kada je izašao iz fašističkog zatvora gdje je započeo pisati čuvene Zatvorske sveske (Quaderni del carcere). Ove godišnjice su prilika da se ukratko osvrnemo na njegov život i rad. Antonio Gramši je […]

Nastavi čitati

Prof dr Ivan Šijaković, Društvena krizika je mrtva Živeo diskurs!

U društvenom prostoru (privatnom, ponekad i javnom) Republike Srpske, pa i Bosne i Hercegovine, može se čuti pitanje, u vidu blagog čuđenja i iznenađenja: zašto nema kritike pojedinih događaja, stanja i odnosa u RS i BiH? Odnosno, zašto intelektualci ćute? Da li time intelektualci rizikuju da izgube podrazumevani i očekivani „društveni imidž“, ili dobrovoljno pristaju […]

Nastavi čitati