Etimološki posmatrano, naziv socijalizacija, potiče od latinskih riječi socius-drug, socialis-društveni.Pojam je nastao krajem 19.-og vijeka kada se vaspitanje supstituiše novim terminom socijalizacija. Pomenuti fenomen je od velikog značaja jer privlači pažnju brojnih naučnih disciplina. Antropologija socijalizaciju tretira kulturalistički.Ona je transmisija kulture koja se prenosi sa jedne na drugu generaciju, budući da nijedna od njih ne…

Američka masovna kultura je od pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka počela da postaje globalnom kulturom, a posebno onaj njen proizvod koji se odnosi na rok muziku, filmove, stil oblačenja, kao i druge komercijalne kulturne proizvode. Kao američki proizvod, rokenrol je uticao na kuturnu profilaciju u drugim državama i zemljama, pa i u onim „hidrauličnim“…

„Ako imamo dobro školstvo, imaćemo bogatu, efikasnu i dobro informiranu zajednicu zdravih, iskrenih i zadovljnih ljudi koji su sposobni i motivirani savladati sve poteškoće i prijetnje pred kojima se Atinjani nalaze. Ako imamo loše učitelje imat će mo loše i pokvarene ljude, koji su uvijek spremni samo na spletkarenja i međusobna saplitanja i izdaju Atine“….

Odbijanje (strah) da se pobunimo protiv zločina glavna je prepreka stišavanju naših nagomilanih strasti i emocija, što nas uvijek ostavlja raspolućenim u stvarnosti između pobune i slobode „Mržnja i zločin“ uvijek donose velike nevolje čovjeku što ga odmiče od ljudske humanosti, što čini da nakon zločina više nije toliko značajna ni pobjeda, ni poraz. Kako…

Neočekivani razvoj događaja u međunarodnim odnosima poslije „hladnog rata,“ a posebno poslije specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini bili su gotovo svakodnevna pojava. Njih karakterišu brojne neizvjesne situacije u raznim regijama svijeta. One su bile takvog intenziteta da su dovodile u ozbiljnu sumnju ranije utvrđene i praktikovane forme međunarodnih odnosa i zahtijevale su njihovo preispitivanje….

Nije li kucnuo zadnji čas da vaspitanje i obrazovanje za dijalog i toleranciju postane prva potreba i nit vodilja našega vremena – njegova svijetovna religija? Krećemo li se od kulture govora prema kulturi razgovora? Možemo li da se nadamo proljeću razgovora i danu dobrih vijesti? Koji su nužni uslovi da bi duh razmahnuo krila? Mislim…

Kliknite ovdje za impresum.

Društvo u kome živimo u značajnoj mjeri karakterišu procesi (samo)razaranja, koji su u nekim područjima društvene realnosti došli do faze gdje je opravdano govoriti o razorenom društvu. Kriza identititeta, psihička opterećenja, rušenja sistema vrijednosti, bezperspektivnost, ekonomska zavisnost zbog nezaposlenosti prestavljaju posledice koje stoje u uskoj vezi sa socioekonomskom i kulturnoistorijskom situacijom u društvu. Standard omladinske…