Termin „fašizam“ se najčešće koristi kao oznaka za italijanski totalitarni režim Benita Musolinija iz dvadesetih godina XX vijeka, ali i kao oznaka za desničarske nacionalističke pokrete.
Danas se ovaj termin koristi i kao oznaka za nekog ko je agresivan, nasilan, beskrupulozan, grub, „sirov“ i netolerantan. Osim toga, u svakodnevnom životu, kao i u litareturi se identifikuju pojmovi kao što su fašizam i nacizam; tako se pod pojmom fašizma podrazumijevaju dvije totalitarne države, pokreti i varijante u Italiji (fašizam) i u Njemačkoj (nacizam). Ali, otkud – prijateljski fašizam? Fašizam ne mora biti vezan za veličinu države, pa čak ni sa značajem njene duhovne, intelektualne, akademske, kulturne, civilizacijske ili političke tradicije. Da bi bila fašistička država, odnosno zemlja, ne mora biti veličine Njemačke, Italije, Španije ili Sjedinjenih Američkih Država. Takva država može biti i manja, i sasvim mala, i u sebi sadržavati fašizam, na što nas istorijska prošlost, ali i aktuelna sadašnjost u malim državama Evrope i svijeta, podsjeća. Može, ali i ne mora, baštiniti razvijenu, progresivnu tradiciju. Fašizam se može pojaviti i u velikim i u malim, razvijenim i nerazvijenim zemljama, progresivnim i retrogradnim društvenim, političkim, kulturnim i duhovnim sredinama. Ali, uvijek se pojavljuje u određenim stanjima veće ili manje krize.
Za čitav tekst, kliknite ovdje.
Views: 13
