Prof.dr Duško Vejnović, INTELEKTUALNI KAPITAL U FUNKCIJI RAZVOJA

Preduzeća danas djeluju u veoma neizvjesnoj i nepromjenljivoj okolini i stoga moraju razvijati sposobnosti učenja i prilagođivanja takvim uslovima poslovanja. Te se sposobnosti učenja i adaptacije vežu uz novu ekonomsku kategoriju – intelektualni kapital (IK). Posljednjih nekoliko desetljeća, intelektualni kapital, u literaturi, zauzima zapaženo mjesto kao osnovni resurs koji kompanijama treba da obezbijedi konkurentnu prednost. […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, MENADŽMENT ZNANJA PODSTIČU INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Porast broja radnika sa znanjem mijenja odnos moći u samoj organizaciji i stvara nove tenzije i odgovornosti između menadžera i radnika. Radnici sa znanjem ne rade više samo za novac, niti na njih mogu uticati tradicionalni privlačni finansijski paketi. Prioriteti lojalnosti se takođe mijenjaju. Prvo se javlja lični razvoj, zatim profesionalna lojalnost, a tek na […]

Continue Reading

Doc. dr. mag. Bojan Macuh, Maribor, SRAMOTA NA SVAKOM KILOMETRU: SLOVENIJA U KANDŽAMA PLAKATNIH DISKREDITACIJA

Tokom svakodnevne vožnje automobilom, čoveka prati bezbroj poredputnih oglasa i panoa najrazličitijeg sadržaja. Ipak, posebno se ističu džambo plakati čiji sadržaj i forma ne služe na čast kulturnom slovenačkom narodu. Pojava anonimnih ili polu-anonimnih plakata koji u Sloveniji pred izbore nemilosrdno diskredituju pojedince i stranke nije samo vizuelna buka pored puta – to je simptom […]

Continue Reading

Doc. dr. mag. Bojan Macuh, Maribor, DUGOTRAJNOM NEGOM UREĐUJE SE SOCIJALNA POLITIKA STARIJIH

Dugotrajna nega u Sloveniji je 1. decembra 2025. godine ušla u svoju punu operativnu fazu. Reč je o novom stubu socijalne sigurnosti koji starijima i osobama kojima je potrebna pomoć omogućava dostupnije usluge, bez obzira na njihovo imovinsko stanje. Važno je istaći da se dugotrajna nega danas zaista sprovodi: ulazne tačke funkcionišu, rešenja se izdaju, […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, POSLOVNA INTELIGENCIJA U FUNKCIJI KVALITETNIJIH INFORMACIJA

Postoji više definicija pojma poslovne inteligencije, koje se razlikuju, zavisno od autora, a isto tako i od polazišta s kojeg se navedeni pojam posmatra. U smislu kojim sam se bavim poslovnom inteligencijom u okviru pogleda i osvrta, u pogledu upravljanja znanjem koje se bazira na podacima, pojam poslovne inteligencije predstavlja osnovnu tehnološku infrastrukturu koja poslovnim […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, TRANZICIJA KLASIČNE ORGANIZACIJE U ORGANIZACIJU ZNANJA

Nova ekonomija podrazumijeva postojanje “nove” organizacije, koja će svojom strukturom moći odgovoriti na promjene u okruženju, mora biti fleksibilna da bi se prilagođavala promjenama u hodu. Takva organizacija zahtijeva “plići” pristup u strukturisanju, a nasuprot njih su klasične organizacije sa duboko ukorijenjenom strukturom, nesposobna za brze reakcije koje zahtijevaju dinamične promjene trendova na tržištu. Ovakav […]

Continue Reading

Prof. dr Boro Tramošljanin, RAZLIČITE SOCIOLOŠKE INTERPRETACIJE DRUŠTVENE MOĆI

U odnosu na fenomen vlasti čemu sociolozi nisu posvetili dovoljnu pažnju društvena moć je došla u epicentar njihovog interesovanja.Za ilustraciju ćemo apostrofirati sledeće sociologe koji su relevantni u pogledu elaboracije društvene moći. Braco Kovačević na pregnantan način čini distinkciju moći u filozofskom i sociološkom pogledu.U filozofskom smislu razlikuje tri modaliteta moći: 1.Moć kao puka moć […]

Continue Reading

Najava knjige, Treća misija: Univerzitet kao prostor društvenog učenja – odabrane teme iz Projekta

Publikacija/knjiga Treća misija: Univerzitet kao prostor društvenog učenja – odabrane teme iz Projekta koja je u štampi, predstavlja rezultat višegodišnjeg promišljanja o sudbini univerziteta u savremenom društvu. Nastala je iz duboke potrebe da se artikuliše ono što mnogi od nas koji radimo na univerzitetima osjećamo, ali rijetko imamo priliku sistematično izreći: da je visoko obrazovanje […]

Continue Reading

Проф. др Брацо Ковачевић, УСТАШКИ ПОКОЉ СРБА У БАЊА ЛУЦИ

Седмог фебруара 1942. године се на подручју Бања Луке, у једном дану, догодио један од највећих злочина Другог свјетског рата. Учиниле су га усташе Независне Државе Хрватске. Клеро-усташки црквени и државни врх у Бања Луци, којег су чинили Виктор Гутић, фра Мирослав Филиповић-Мајсторовић и још неколицина усташа, донио је одлуку да се масакр над Србима […]

Continue Reading