Проф. др Драган Тодоровић, Од мултикултурализма до интеркултурализма

У етнички, конфесионално и религијски хетерогеним друштвима посебно је значајно питање толеранције. Толеранција је темељна претпоставка цивилног друштва. Она никако не значи бити само трпељив према другом и другачијем (раси, етносу, религији, конфесији…). Погрешно је толеранцију поимати као трпљење нечега, јер трпи се оно што се мора. Самосавлађивање и брига за другог у њеној је…

Read Full News

Проф. др Драган Тодоровић, Национално и религијско припадање на Балкану

Национално и религијско припадање на Балкану одувек је чинило јединствени историјски колоплет, уз периодично придавање већег значаја час једном, час другом ентитету. Немерљив допринос религије националном освешћењу балканских народа замењен је, поготово под утицајем индустријске и постиндустријске цивилизације, постепеним преузимањем од стране нације добраног дела друштвених функција религије. Са друге стране, заобиђене и незадовољене, пре…

Read Full News

Prof.dr Boro Tramošljanin, NASILJE U PORODICI U REPUBLICI SRPSKOJ

Nasilje u društvu determiniše i nasilje u porodici.Porodica je bitan segment društva i sve negativne pojave koje se manifestuju na nivou globalne društvene strukture transponuju se na porodicu kao „osnovnu ćeliju“društva.Problem nasilja u porodici je kod nas dugo bio tabu-tema zbog tri primordijalna razloga: 1. Nasilje u porodici se i danas smatra sferom privatnosti.Zato mnogobrojni…

Read Full News

Prof.dr Duško Vejnović, UNIVERZITETZSKI PROFESORI-šta jesu i šta treba da budu?

Univerzitetski profesori svojim brojnim knjigama i originalnim naučnim radovima trebaju obilježiti cijelu jednu epohu naše društvene i humanističke misli, ali se ujedno nametnuti i kao samosvijesna i nepotkupljiva intelektu9ualna i moralna institucija kojoj u mnogo čemu možemo zahvaliti što smo kao akademska zajednica nekada bili u samoj žiži svjetskih duhovnih zbivanja, ali i što smo…

Read Full News

Ma Stefan Elezović, ZAŠTO BOSNA I HERCEGOVINA TREBA OBAVEZNO SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE?

Iako se u savremenom kontekstu stalno pominje potreba cjeloživotnog obrazovanja, u pravilu, zaobilazimo činjenicu da u Bosni i Hercegovini ni srednja škola nije obavezna. Bosna i Hercegovina, kao i susjedne zemlje (Crna Gora, Srbija, Hrvatska) spada među posljednje zemlje u Evropi po ukupnom broju sati koje učenici provode u osnovnoj školi. Prema Eurostatovim podacima udio…

Read Full News

Dr. Biljana Bespaljko, DOPRINOS BANJSKOG TURIZMA BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU REPUBLIKE SRPSKE

Turizam predstavlja odnose i pojave koje se odnose na putovanja i boravak posjetilaca na nekom mjestu na kome nemaju stalno prebivalište. Zbog svog stalnog razvoja turizam je postao jedna od privrednih grana koja najbrže raste u svijetu. Jedna od grana turizma je banjski turizam. Banjski turizam obuhvata ljekovite banje kao mjesta koja su bogata termomineralnom…

Read Full News

Prof.dr Nedžad Bašić, IMA LI MJESTA ZA ISLAMSKU KULTURU NA ZAPADU? (VII)

Tamo gdje je nastao božanski Edenski vrt i bajkoviti Bag-i-Vafa, tamo gdje su nekada bili kulturni centri „starog svijeta“ drevni gradovi Harape, MohendzoDaro, Vavilon, Niniva, Uruk i Akad, Merv i Rej, pored kojih su kasnije nicali novi veličanstveni gradovi Konstantinopolj, Damask, Isfahan, Samarkand, Balhu, Buhari, Kabul, Kijev, Kašgar, Odesa, kao veliki vojni i kulturni centri…

Read Full News

Prof.dr Duško Vejnović, SPORT U FUNKCIJI IZGRADNJE KULTURE LJUDSKIH PRAVA KOD MLADIH U BOSNI I HERCEGOVINI

Ljudska prava nemoguće je ostvarivati bez osnovnog preduslova, a taj je da građani uopšte poznaju ljudska prava i okvire demokratskog društva u kojem se ta prava ostvaruju i razvijaju. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti obrazovanju mladih za ljudska prava, ne samo zato što je to važno za društvo, već i zbog činjenice da sami mladi…

Read Full News

Prof.dr Boro Tramošljanin, KRIZA IDENTITETA I NJEGOVE POSLEDICE PO SAVREMENO MASOVNO DRUŠTVO

Kriza je nastupila zbog toga što se socijalizacija u tom tipu društva tretira jednostrano, s obzirom da je napuštena dijalektika između individuacije i internalizacije.Prvi element individuacija je prepušten reminiscenciji, a drugi internalizacija se smatra esencijalnim. Dakle, uspostavljen je nihilistički odnos prema učenjima personalističke, egzistencialističke i marksističke filozofije, u kojima se insistira da internalizaciju kao konstitutivni…

Read Full News