Govoreći o neodrživosti razvoja kao „ratu protiv Zemlje“, Vandana Šiva je prilikom dodjele Sidnej nagrade za mir održala izvanredan govor pod nazivom Time to End War Against Earth rekavši: „Ako je trgovina započela s potkopavanjem održivosti života, tad trgovina mora prestati. Jer život se mora nastaviti. Vrijeme je da zaustavimo rat protiv Zemlje… Najveći rat…
Neočekivani razvoj događaja u međunarodnim odnosima poslije „hladnog rata,“ a posebno poslije specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini bili su gotovo svakodnevna pojava. Njih karakterišu brojne neizvjesne situacije u raznim regijama svijeta. One su bile takvog intenziteta da su dovodile u ozbiljnu sumnju ranije utvrđene i praktikovane forme međunarodnih odnosa i zahtijevale su njihovo preispitivanje….
Prošlo je više od 300 dana kako besni rat u Ukrajini. Brojne su analize koje se mogu pročitati i čuti u medijima o tome koji su uzroci rata, koje su štete, ko se sve uključio u rat (osim Rusije i Ukrajine), kakve će to imati posledice po Evropu i Svet, ko će biti krajnji gubitnici…
Zajednički pozivi vladara (kralja) i crkve (boga) na ubijanje i razaranje slabih i nemoćnih, kao i njihovi zajednički pozivi na prekid ratovanja protiv neprijatelja koji se je pokazao snažnim i moćnim, samo je jedan dio opće strategije preživljavanja homo sapiensa od prvih dana njegovog postojanja. Najčešće su ti zajednički pozivi na rat bili usmjereni radi…
Neophodnost konstantnog zapažanja fenomena, lica i ponašanja u okruženju i uočavanja mogućih prijetnji (pojava ugrožavanja bezbjednosti), dovodi do razvoja jedne profesionalne deformacije kod policajaca – vanredne sumnjičavosti (sumnja, skepsa). Sumnja je stanje nepotpune vjere ili povjerenja u nekoga ili nešto. U filozofiji, skepsa je metod propitivanja datosti, koji sistemski koriste skeptici.1 „Ko ne sumnja, ne…
Suočena s ratnim vihorom devedesetih godina s posljedicom od dvije stotine hiljada ubijenih, ranjenih, prognanih, i više od milion osoba koje su migrirale u „normalne“ zemlje, i dalje pokazuje snagu opstanka. O uništenoj imovini, i poslijeratnoj u najmanju ruku sumnjivoj privatizaciji suvišno bi bilo više i jednu rečenicu napisati. Veoma često, stručnjaci za sigurnost i…
Masovna industrijska proizvodnja je dovela do povećanja potrošnje prirodnih resursa i, tako, do ekoloških problema i ekološke krize, te potencijalnog ekološkog armagedona. Sa industrijskom revolucijom su razvijane inovacije i profesije, rasla je birokratija i nezaposlenost, izražavala se potreba za novim zanimanjima i obrazovanjem, jačale socijalne nejednakosti. Industrijalizacija je u Zapadnoj Evropi iznjedrila ekstremne socijalne nejednakosti…
Mehaničkom slikom svijeta su vladale ideje i praksa racionalnosti, reda, preciznosti, brzine, moći i predvidljivosti. Moderna je proizvod razvoja racionalnosti, a teoretičari Moderne su svojim teorijskim i metodološkim konceptima oblikovali svijet budućnosti. „Moderno doba je, napominje Rifkin, doba mašina. Preciznost, brzina i tačnost najveće su vrijednosti… Istorija za nas predstavlja neprestane vježbe iz mašinstva. Zemlja…
Do pojave industrijske revolucije, čovječanstvo se nije, a zbog nedovoljne naučne i tehnološke razvijenosti, i nije moglo, suočiti sa ekološkim problemima i ekološkom krizom kao globalnim problemima. Ekološka devastacija prirode je imala lokalno obilježje tako da je priroda uspješno rješavala probleme samoreprodukcije. Sa industrijskom revolucijom i mašinskom proizvodnjom, kao i sa razvojem industrijalizacije i urbanizacije,…
Novovjekovna filozofija i moderni pogled na svijet su se počeli uobličavati u petnaestom stoljeću u djelima nekolicine mislilaca, filozofa i umjetnika. Jedan od njih je Leonardo da Vinči koji je, u vremenu dok su španski konkvistadori uništavali hiljadama godina stvaranu domorodačku kulturu Centralne Amerike, slikao Mona Lizu i pravio futurističke crteže tenkova, podmornica i letećih…
