Slaven Knežević, MA, Individualizam i filozofija ljudskosti

Individualizam predstavlja jednu od temeljnih karakteristika moderne epohe, fenomen koji označava proces izdvajanja pojedinca iz tradicionalnih zajednica i njegovu emancipaciju kao autonomnog subjekta. Ova transformacija, koju Hegel prepoznaje kao nužnu fazu u razvoju duha, ne predstavlja samo sociološku promjenu već duboki ontološki preobražaj u načinu na koji čovjek razumije sebe i svoju poziciju u svijetu. […]

Continue Reading

Prof. dr Duško Vejnović, ULOGA CIVILNOG DRUŠTVA U SUZBIJANJU STRANIH MALIGNIH UTICAJA NA INFORMACIONO OKRUŽENJE (FIMI-ja)

Fenomen stranih malignih uticaja na informaciono okruženje (FIMI) predstavlja jednu od najznačajnijih prijetnji demokratskim društvima u digitalnoj eri. Ova pojava, koja obuhvata koordinisane kampanje dezinformisanja, propagande i manipulacije javnim mnijenjem od strane stranih aktera, zahtijeva sveobuhvatan društveni odgovor. Dok su državne institucije i međunarodne organizacije razvile različite mehanizme za prepoznavanje i suzbijanje ovih prijetnji, civilno […]

Continue Reading

Проф. др Драган Тодоровић, РОМИ НА ТАЛАСИМА НОВОПРОТЕСТАНТИЗМА

Роми су вишерелигијски и вишеконфесионални народ Балкана, који је на свом историјском путу загубио прапостојбинску веру, пригрливши религију већинског окружења. У Србији су баштиници хришћанства и сунитског ислама, али се њихово традиционално хришћанско (православно/римокатоличко)/исламско религијсковероисповедно биће последњих година озбиљно нарушава упливом протестантизма, са трајним импликацијама на њихов идентитет. Резервисаност и неповерење одређивали су у прошлости […]

Continue Reading

Проф. др Драган Тодоровић, Од мултикултурализма до интеркултурализма

У етнички, конфесионално и религијски хетерогеним друштвима посебно је значајно питање толеранције. Толеранција је темељна претпоставка цивилног друштва. Она никако не значи бити само трпељив према другом и другачијем (раси, етносу, религији, конфесији…). Погрешно је толеранцију поимати као трпљење нечега, јер трпи се оно што се мора. Самосавлађивање и брига за другог у њеној је […]

Continue Reading

Проф. др Драган Тодоровић, Национално и религијско припадање на Балкану

Национално и религијско припадање на Балкану одувек је чинило јединствени историјски колоплет, уз периодично придавање већег значаја час једном, час другом ентитету. Немерљив допринос религије националном освешћењу балканских народа замењен је, поготово под утицајем индустријске и постиндустријске цивилизације, постепеним преузимањем од стране нације добраног дела друштвених функција религије. Са друге стране, заобиђене и незадовољене, пре […]

Continue Reading

Prof.dr Boro Tramošljanin, NASILJE U PORODICI U REPUBLICI SRPSKOJ

Nasilje u društvu determiniše i nasilje u porodici.Porodica je bitan segment društva i sve negativne pojave koje se manifestuju na nivou globalne društvene strukture transponuju se na porodicu kao „osnovnu ćeliju“društva.Problem nasilja u porodici je kod nas dugo bio tabu-tema zbog tri primordijalna razloga: 1. Nasilje u porodici se i danas smatra sferom privatnosti.Zato mnogobrojni […]

Continue Reading

Prof.dr Duško Vejnović, UNIVERZITETZSKI PROFESORI-šta jesu i šta treba da budu?

Univerzitetski profesori svojim brojnim knjigama i originalnim naučnim radovima trebaju obilježiti cijelu jednu epohu naše društvene i humanističke misli, ali se ujedno nametnuti i kao samosvijesna i nepotkupljiva intelektu9ualna i moralna institucija kojoj u mnogo čemu možemo zahvaliti što smo kao akademska zajednica nekada bili u samoj žiži svjetskih duhovnih zbivanja, ali i što smo […]

Continue Reading

Ma Stefan Elezović, ZAŠTO BOSNA I HERCEGOVINA TREBA OBAVEZNO SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE?

Iako se u savremenom kontekstu stalno pominje potreba cjeloživotnog obrazovanja, u pravilu, zaobilazimo činjenicu da u Bosni i Hercegovini ni srednja škola nije obavezna. Bosna i Hercegovina, kao i susjedne zemlje (Crna Gora, Srbija, Hrvatska) spada među posljednje zemlje u Evropi po ukupnom broju sati koje učenici provode u osnovnoj školi. Prema Eurostatovim podacima udio […]

Continue Reading

Dr. Biljana Bespaljko, DOPRINOS BANJSKOG TURIZMA BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU REPUBLIKE SRPSKE

Turizam predstavlja odnose i pojave koje se odnose na putovanja i boravak posjetilaca na nekom mjestu na kome nemaju stalno prebivalište. Zbog svog stalnog razvoja turizam je postao jedna od privrednih grana koja najbrže raste u svijetu. Jedna od grana turizma je banjski turizam. Banjski turizam obuhvata ljekovite banje kao mjesta koja su bogata termomineralnom […]

Continue Reading

Prof.dr Nedžad Bašić, IMA LI MJESTA ZA ISLAMSKU KULTURU NA ZAPADU? (VII)

Tamo gdje je nastao božanski Edenski vrt i bajkoviti Bag-i-Vafa, tamo gdje su nekada bili kulturni centri „starog svijeta“ drevni gradovi Harape, MohendzoDaro, Vavilon, Niniva, Uruk i Akad, Merv i Rej, pored kojih su kasnije nicali novi veličanstveni gradovi Konstantinopolj, Damask, Isfahan, Samarkand, Balhu, Buhari, Kabul, Kijev, Kašgar, Odesa, kao veliki vojni i kulturni centri […]

Continue Reading