Prof. dr Duško Vejnović, Od znanja do bezbjednosti: Fakultet bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci kao temelj defendološke zaštite, odbrane i bezbjednosti Republike Srpske

U dinamičnom svijetu XXI vijeka, pitanja bezbjednosti zaštite i odbrane (defendologije) predstavljaju jedan od ključnih izazova za svaku državu i društvo. Republika Srpska, kao konstitutivni entitet zajednice Bosne i Hercegovine, nije izuzetak u ovom globalnom trendu. Naprotiv, specifičnosti njenog geopolitičkog položaja, istorijsko nasljeđe i savremeni bezbjednosni izazovi predstavljaju jedinstveni kontekst u kojem pitanja zaštite, odbrane […]

Continue Reading

Prof.dr Boro Tramošljanin, AMBIVALENTNOST FENOMENA NACIONALIZMA I NJEGOVA KARAKTERIZACIJA

Analogno ambivalentnosti pojma nacije i nacionalizam je amorfan pojam, što se potvrđuje u brojnim terminološkim značenjima nacionalizma,tipologijama formi i uzroka nacionalizma, shvatanjima etnonacionalizma, nacionalnog identiteta, etniciteta, nacionalnog i nacionalističkog. Uobičajeno je da se nacionalizam posmatra sa dva različita aspekta, afirmativnog i negacijskog.U prvom slučaju nacionalizam se identifikuje sa patriotizmom koji označava ljubav prema otadžbini, zemlji […]

Continue Reading

Prof. dr Duško Vejnović, Urušavanje i propast kolektivnog sistema bezbjednosti

U savremenom svijetu sve više svjedočimo krizi međunarodnih odnosa i postepenom urušavanju institucija kolektivne bezbjednosti koje su decenijama predstavljale stub globalnog poretka. Sistem kolektivne bezbjednosti, uspostavljen nakon drugog svjetskog rata, počivao je na ideji da države zajednički djeluju protiv agresije i ugrožavanja mira, pod okriljem Ujedinjenih nacija i regionalnih organizacija poput NATO-a ili OEBS-a. Međutim, […]

Continue Reading

Slaven Knežević, MA, Očuvanje nacionalnog identiteta i geopolitika

U vremenu kada se svijet ubrzano mijenja pod uticajem globalizacije, digitalizacije i geopolitičkih previranja, pitanje očuvanja nacionalnog identiteta postaje sve značajnije i kompleksnije. Nacionalni identitet predstavlja složen sistem vrijednosti, uvjerenja, tradicija i kulturnih obrazaca koji povezuju pripadnike jedne nacije i daju im osjećaj pripadnosti i kontinuiteta kroz vrijeme. Ovaj kolektivni identitet se često nalazi na […]

Continue Reading

Prof. dr Duško Vejnović, UTICAJ ANGAŽOVANOG INTELEKTUALCA NA KVALITET OBRAZOVANJA, DRUŠTVENE PROMJENE U BIH I ZEMLJAMA OKRUŽENJA

Prema definiciji modernog intelektualca jedan od osnovnih zadataka svakog „umnog“ čovjeka jeste da kroz duštveno angažovani naučni i praktični rad stvara bolje uslove za život zajednice koja ga okružuje. Međutim, znatan dio savremenih intelektualaca svoju radnu karijeru i život uopšte uzev provode „izolovano“ od ostatka društva, vršeći neznatan uticaj na dešavanja i procese koji se […]

Continue Reading

Slaven Knežević, MA, Filozofija geopolitike: Moć, prostor i civilizacijska borba za smisao

Nijedna nauka u savremenom svijetu nije toliko obuzeta tajnom prostora, sudbine i moći kao što je to geopolitika. Međutim, ona nije samo tehnička disciplina koja se bavi granicama, resursima i vojnim savezima, već predstavlja duboku i slojevitu filozofsku misao koja, ako se pravilno čita, otkriva ontološke korijene civilizacijskih kretanja, istorijskih sukoba i ljudske težnje ka […]

Continue Reading

Prof.dr Boro Tramošljanin, Ličnost i socijalizacija

U etimološkom značenju te riječi termin ličnost potiče od latinske riječi „persona“ i Grčke riječi „prosopon”.Pored filozofije poseban prilog proučavanju ličnosti dali su antropologija, psihologija i sociologija.U kojoj mjeri je ličnost oduvijek bila predmet naučnog interesovanja ilustruju i raznovrsne teorije ličnosti kao što su: Frojdova psihoanalitička, Adlerova individualistička, Levinova teroija polja, Pavlovljeva refleksološka, personalistička, egzistencijalistička […]

Continue Reading

Prof. dr Nedžad Bašić, VLADARI I BOGOVI UMIRU SPORO

Ovih dana vode se intrigantne filozofske rasprave o tome kako će svijet izgledati nakon dogovora svemoćnih kraljeva i bogova (imperijalnih vojnih i duhovnih sila) da obnove velika carstva iz doba velikih ratnih pohoda, osvajanja i razaranja iz najmračnijeg doba čovječanstva. Ponovo se čuju pozivi za novom podjelom svijeta, za stvaranjem novih “prijateljskih” saveza između vladara […]

Continue Reading